Smokve su mirisne, slatke i nevjerovatno ukusne ali njihov način rasta i oprašivanja daleko je neobičniji nego kod većine voća. Iako smokva izgleda kao „obični“ plod koji raste na drvetu, njen proces reprodukcije uključuje skriveni cvijet i vrlo specifičnu vrstu insekta.
Zvuči intrigantno? Evo kako smokve zaista rastu, kako se oprašuju i šta se zapravo dešava sa osama koje ih posjećuju.
Da li su u smokvama mrtve ose?
Da i ne. Smokve koje se oprašuju posebnom osom u jednom trenutku svoj razvojnog ciklusa će sadržavati mrtve ose ali one će se razgraditi pomoću enzima. To znači da smokva koju želite pojesti najvjerovatnije nema nikakve ostatke ose, stoga slobodno pojedite.
Detalji u ostatku teksta!
Kako se smokve uzgajaju?
Smokve rastu na drvetu Ficus carica, koje uspijeva u toplijim područjima Mediterana i zapadne Azije. Ono što ih razlikuje od većine voća jeste činjenica da smokve kriju svoje cvjetove unutar ploda. Ovo unutarnje cvijeće smješteno je u strukturi koja se zove syconium i zato ih vjetar ili pčele ne mogu oprašiti kao obične cvjetove.
To čini proces oprašivanja mnogo kompleksnijim – i tu na scenu stupa jedna mala osa.
Kako se smokve oprašuju?
Oprašivanje smokvi obavlja specijalizirana smokvina osa (Blastophaga psenes i srodne vrste). Tokom evolucije razvila se jedinstvena simbioza: osa treba smokvu da položi jaja, a smokva treba osu da se opraši.
Evo kako to funkcioniše:
- Ženka ose ulazi u smokvu kroz sićušni otvor (ostiolum) da bi došla do skrivenih cvjetova.
- Ako je smokva muška (kaprifig), ženka može položiti jaja. Larve se razvijaju unutra, a mužjaci kasnije probuše izlazne tunele.
- Ženke izlaze iz smokve prekrivene polenom i odlijeću u nove smokve.
- Ako osa uđe u žensku jestivu smokvu, opraši je, ali ne može položiti jaja, pa umire i raspadne se unutar ploda, dok smokva normalno sazrijeva.
Ulazak u smokvu je toliko tijesan da osa obično izgubi krila i ne može izaći, pa unutra i ugine.
Da ponovimo, ima li u smokvama osa?
U komercijalnim sortama smokava koje kupujete u marketima – nema nikakvih osa.
Većina jestivih smokava uzgaja se u sortama koje ne zahtijevaju oprašivanje osama (npr. Brown Turkey, Kadota, Adriatic). Mnoge se beru ili hemijski induciraju da sazru bez oprašivanja.
Međutim, kod tradicionalnih, oprašivanih sorti:
- Kada osa uđe u smokvu ona ugine unutra, ALI SE
- potpuno razgradi pomoću enzima ficina, proteolitičkog enzima prisutnog u smokvi.
Dakle, u takvim smokvama nema vidljivih ostataka, već samo razgrađeno organsko tkivo. „Sjemenke“ koje osjećate pri jelu su zapravo sitni orahčići (achene) – pravi plodovi smokve, a ne dijelovi insekta.
Da li su smokve veganske?
Komercijalne smokve – da, jer se ne oprašuju osama.
Tradicionalne oprašene sorte – ovo zavisi od ličnih kriterija veganstva, ali u njima nema fizičkih ostataka insekta.
Zašto osa umire u smokvi?
Kratak odgovor: jer ne može izaći nazad kad jednom uđe, stoga njen ciklus u smokvi i završava. Međutim njeni ženski potomci će zaći i dalje nastaviti nositi polen. Osim ako majka osa nije pogrešno ušla u žensku smokvu, tada joj struktura tog cvijeta ne dozvoljava da položi pa nema ni potomaka, već samo jedna mala osa koja umirež
Evo malo detaljnije kako to sve izgleda:
- Smokva u pravom trenutku ispušta miris koji privlači ženku ose.
2. Osa ulazi u smokvu kroz vrlo uzak otvor i pritom često izgubi krila. Zbog toga ne može izaći, pa na kraju ugine.
3. Unutar smokve polaže jaja u dio cvjetova i istovremeno prenosi polen s prethodne smokve.
4. Neki cvjetovi su preduboko smješteni pa u njih ne može položiti jaja, ali se ipak normalno opraše.
5. Nakon što obavi svoju ulogu, ženka ose ugiba unutar smokve.
6. Iz jaja se razvijaju larve, a mužjaci se prvi pojavljuju, pare se i ugibaju (između sebe se pare, dakle ‘sestre’ i ‘braća’). Mužjaci nemaju krila, ali probiju tunel za nove ženke da izađu iz smokve.
7. Ženke izlaze iz smokve noseći polen i odlaze u novu smokvu.
Cijeli proces je primjer savršene saradnje i koevolucije smokve i ose.
Različita građa cvjetova
U muškim smokvama (kaprifigama) cvjetovi su kratki, pa osa može doći do baze i položiti jaja. Tu se njene larve normalno razvijaju, a mužjaci kasnije probijaju tunele kroz koje ženke izlaze noseći polen.
U ženskim smokvama (jestivim smokvama) cvjetni kanali su duži, pa osa ne može položiti jaja – njen ovipozitor jednostavno ne doseže dovoljno duboko. Iako slučajno opraši smokvu, za nju to znači da nema reprodukcije.
U oba slučaja majka osa ugine unutar smokve.
Muška vs ženska smokva zaključak
U muškoj smokvi osa može položiti jaja jer joj to struktura cvijeta dopušta, dok u ženskoj smokvi ne može položiti jaja i samo će sama uginuti.
Uski ulaz bez mogućnosti povratka
Da bi ušla u smokvu, osa mora proći kroz sitan otvor (ostiolum) toliko uzak da:
- izgubi krila
- ošteti antene
- više se ne može provući nazad
Muška smokva ima izlazne tunele koje prokopaju larve; ženska ih nema. Zato osa ostaje zarobljena.
Šta se dešava nakon smrti ose?
Kada osa ugine njeno tijelo se potpuno razgradi enzimom ficinom, prirodnim proteolitičkim enzimom koji razlaže proteinsko tkivo. Zato u zrelim smokvama ne ostaju nikakvi vidljivi dijelovi ose.
Reference
Cook JM, West SA. Figs and fig wasps. Current Biology. 2005;15(24):R978-R980. doi:10.1016/j.cub.2005.11.057
Fig wasps. https://www.fs.usda.gov/wildflowers/pollinators/pollinator-of-the-month/fig_wasp.shtml.
Leave a Reply