Početna » Biljke » Ljekovite i otrovne biljke » Pelin biljka: za šta se koristi?

Pelin biljka: za šta se koristi?

Pelin (Artemisia absinthium) koristi se u medicini jako dugo. Saznajte što kaže moderna nauka o njegovim ljekovitim svojstvima i apsintu.

Pelin biljka izbliza.

Pelin je jedna od najgorčih biljaka koje postoje i upravo po toj gorčini ga svi pamte. Kod nas se pod imenom pelin najčešće misli na gorki pelin (Artemisia absinthium), koji se u narodnoj medicini koristi još od vremena starih Grka i Rimljana, a danas je predmet sve većeg broja naučnih istraživanja.

U ovom tekstu saznaćete za šta je dobar pelin, po čemu se razlikuju gorki i slatki pelin, kada pelin može biti otrovan i kakve on veze ima sa apsintom.

Gorki pelin (Artemisia absinthium)

Gorki pelin je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), iste porodice kojoj pripadaju kamilica i neven. Na engleskom se zove wormwood, a latinski naziv absinthium dao je ime i čuvenom piću apsintu.

Njegova gorčina dolazi od spojeva poput absintina i artabsina, a u eteričnom ulju nalazi se i tujon, zbog kojeg sa pelinom treba biti oprezan.

Za šta je dobar pelin

Evropska agencija za lijekove (EMA) priznaje gorki pelin kao tradicionalni biljni lijek za dvije stvari: privremeni gubitak apetita i blage probavne tegobe. To znači da je ta upotreba zasnovana na dugoj tradiciji, a ne na kliničkim studijama.

U laboratorijskim istraživanjima i na životinjama pelin je pokazao još mnogo toga, između ostalog:

  • antiparazitsko djelovanje
  • antibakterijsko i antifungalno djelovanje
  • protivupalno i antioksidativno djelovanje
  • zaštitu jetre od oštećenja
  • djelovanje na ćelije raka u epruveti.

Ali ti rezultati za sada ne znače da pelin može liječiti te bolesti kod ljudi. Za to su potrebne studije na ljudima, kojih je zasad malo.

Razlika između slatkog i gorkog pelina

Postoje slatki pelin (Artemisia annua) i gorki pelin (Artemisia absinthium), i razlika nije samo u ukusu.

Gorki pelin je pravi klasik: izrazito gorak, tradicionalno se koristi za bolji apetit i probavu.

Slatki pelin nema tu oštru gorčinu i poznat je po spoju artemisininu. Od čistog artemisinina danas se prave najvažniji lijekovi protiv malarije. Ali pažnja: Svjetska zdravstvena organizacija ne podržava upotrebu same biljke, npr. čaja ili kapsula od slatkog pelina, za sprječavanje ili liječenje malarije.

Zanimljivost: Kineska naučnica Tu Youyou otkrila je artemisinin istražujući tradicionalnu kinesku medicinu. Za to otkriće je 2015. godine dobila Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Lijekovi na bazi artemisinina značajno su smanjili smrtnost od malarije.

Pelin biljka izbliza.

Alergija na pelin

Pelini (Artemisia) spadaju među najznačajnije alergene biljke umjerenog klimatskog pojasa. Cvjetaju od sredine jula do kraja septembra, a njihov polen ima visok alergeni potencijal. Na polen pelina u Evropi je osjetljivo oko 3 do 10% ljudi.

Osobe alergične na polen pelina mogu reagovati i na neke namirnice, poput celera, mrkve, komorača i nekih začina, a česta je i unakrsna reakcija sa ambrozijom. Više o tome kako nastaju alergije pročitajte u članku o alergijama.

Toksičnost pelina

Toksičnost gorkog pelina vezana je prvenstveno za tujon iz eteričnog ulja. U velikim količinama i pri dugotrajnoj upotrebi tujon može djelovati na nervni sistem i izazvati grčeve, povraćanje, vrtoglavicu i glavobolju.

Ali kontekst je ovdje ključan. Procjena rizika objavljena u časopisu Regulatory Toxicology and Pharmacology pokazala je da čaj od pelina sadrži malo tujona, pa se kratkotrajna upotreba čaja može smatrati sigurnom.

Čaša absinta na stolu -Apsint se pravi od pelina.
Izvor: Pexels

Pelin čaj

Čaj od gorkog pelina se prema EMA-i tradicionalno koristi kod privremenog gubitka apetita i blagih probavnih tegoba. Pelin čaj nije za svakoga. Ne preporučuje se:

  • djeci i mladima mlađim od 18 godina
  • u trudnoći i tokom dojenja
  • osobama alergičnim na biljke iz porodice glavočika (npr. kamilicu ili neven)
  • osobama sa bolestima jetre ili žučnih puteva.

Ako tegobe traju duže od dvije sedmice, javite se doktoru.

Pelin i apsint

Gorki pelin dao je ime jednom od najkontroverznijih pića u historiji, apsintu, poznatom kao „zelena vila”. Piće je bilo popularno u Francuskoj u 19. vijeku, ali je početkom 20. vijeka zabranjeno, zbog straha da tujon iz pelina izaziva halucinacije i mentalne poremećaje.

Moderna nauka tu priču ipak demistifikuje. Količine tujona u apsintu bile su premale da bi izazvale opisane simptome, a ono što se nekad pripisivalo apsintu danas se objašnjava jednostavno: dugotrajnim prekomjernim pijenjem alkohola.

Najčešća pitanja

Šta je pelin?

Pelin je gorka ljekovita biljka iz porodice glavočika. Kod nas se pod tim imenom najčešće misli na gorki pelin (Artemisia absinthium).

Kako se pelin kaže na engleskom?

Gorki pelin na engleskom je wormwood. Obični pelin (Artemisia vulgaris) se zove mugwort, a slatki pelin sweet wormwood.

Da li je pelin otrovan?

U velikim količinama i pri dugotrajnoj upotrebi može biti, zbog tujona. Kratkotrajna upotreba čaja smatra se sigurnom za odrasle, ali ne i za djecu, trudnice i dojilje.

Za šta je dobar pelin čaj?

Tradicionalno za bolji apetit i kod blagih probavnih tegoba.

Za kraj

Pelin je mala biljka sa velikom pričom: od probave i apsinta do Nobelove nagrade. Gorčina mu je i najveća snaga i najveće upozorenje. Ako ga želite probati kao čaj, koristite ga kratko, i nikako ako ste trudni, dojite ili ga dajete djeci.

Reference

  1. European Medicines Agency. Absinthii herba – European Union herbal monograph. https://www.ema.europa.eu/en/medicines/herbal/absinthii-herba
  2. Szopa A i sar. (2020). Artemisia absinthium L.—Importance in the History of Medicine, the Latest Advances in Phytochemistry and Therapeutical, Cosmetological and Culinary Uses. Plants, 9(9):1063. https://www.mdpi.com/2223-7747/9/9/1063
  3. Batiha GE i sar. (2020). Bioactive Compounds, Pharmacological Actions, and Pharmacokinetics of Wormwood (Artemisia absinthium). Antibiotics. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC7345338/
  4. Lachenmeier DW, Uebelacker M (2010). Risk assessment of thujone in foods and medicines containing sage and wormwood. Regulatory Toxicology and Pharmacology. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20727933/
  5. Lachenmeier DW (2008). Thujone-attributable effects of absinthe are only an urban legend. Medizinische Monatsschrift für Pharmazeuten. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18429531/
  6. World Health Organization (2019). The use of non-pharmaceutical forms of Artemisia. https://www.who.int/news/item/10-10-2019-the-use-of-non-pharmaceutical-forms-of-artemisia
  7. NobelPrize.org (2015). The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2015 – press release. https://www.nobelprize.org/prizes/medicine/2015/press-release/
  8. PLIVAzdravlje. Aerobiologija i peludne alergije. https://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/20161/Aerobiologija-i-peludne-alergije.html
Autorica

Ajla Vejzović, mag. biologije

Svi članci autorice

Komentari

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *