Proljeće je stiglo, temperature rastu, a s njima se bude i jedni od najomraženijih stanovnika naših šuma i livada. Krpelji.
Sitni, gotovo nevidljivi, a sposobni da izazovu ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Upravo u ovom periodu godine vrijedi znati sa čim se možemo susresti i kako se zaštititi.
Šta su krpelji?
Mnogi misle da su krpelji insekti, ali nisu. Krpelji pripadaju razredu paučnjaka, a ne kukaca što se lako prepoznaje po četiri para nogu kod odraslih jedinki, za razliku od insekata koji imaju tri. Sitni su, okom vidljivi, a ženka napunjena krvlju može narasti i do veličine zrna graška.
Kada su aktivni?
Aktivni su od proljeća do jeseni, s najvećom aktivnošću u periodu proljeća i ranog ljeta te rane jeseni. Ovisno o vrsti, neki su vezani uz šumsko stanište i aktivni su tokom cijelog dana, neki uz riječno, a neki uz kamenjar.
Bitno je znati i jednu stvar koju mnogi pogrešno vjeruju – krpelji ne skaču i ne lete, niti padaju sa drveća.
Nalaze se u travi, niskom rastinju i žbunju, gdje strpljivo čekaju prolazak domaćina. Kada prođemo pored vegetacije, zakače se za odjeću ili kožu, a zatim se penju gore tražeći toplija i vlažnija mjesta.
Koje vrste nalazimo u BiH?
Najraširenija vrsta u našim krajevima je šumski krpelj Ixodes ricinus tj. šumski krpelj prema Zavodu za javno zdravstvo. On je ujedno i najvažniji s medicinskog aspekta jer je jedini prenositelj lajmske borelioze u ovom dijelu Europe.
“Postoje svega četiri krpeljne vrste koje mogu biti infestirane borelijom. Naše prostore naseljava Ixodes ricinus, šumski krpelj, i on jedini prenosi bolest, iako se na čovjeka kači preko 30 vrsta krpelja”, pojašnjava infektologinja Alma Sejtarija-Memišević tokom intervjua za Zenit.
Lajmska bolest
Najvažnija bolest koju krpelji prenose u BiH je lajmska borelioza. Lejla Ušanović, viša istraživačica na Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu (UNSA-INGEB), upozorava tokom intervjua za Zenit:
“S obzirom na evidentiranje više vrsta borelija na području Bosne i Hercegovine, možemo zaključiti da je stanovništvo BiH izloženo riziku od infekcije putem uboda krpelja i razvoja sistemskog oboljenja lajmske borelioze.“
Prepoznatljivi znak moguće infekcije je prstenasto crvenilo kože oko mjesta uboda koje se širi tzv. erythema migrans. Ako se takvo crvenilo pojavi u roku od dva do 30 dana nakon uboda, važno je odmah se javiti doktoru. Lajmska se bolest u ranoj fazi uspješno liječi antibioticima.
Krpeljni meningoencefalitis
Osim borelioze, šumski krpelj može prenijeti i virus krpeljnog meningoencefalitisa (KME) – upalne bolesti mozga i moždanih ovojnica. Infekcija dovodi do kliničke slike kod prosječno jedne od tri inficirane osobe, a oko tri četvrtine pacijenata može se prisjetiti uboda krpelja prosječno sedam dana prije pojave simptoma.
Dobra vijest: cijepljenjem se može spriječiti pojava krpeljnog meningoencefalitisa, a preporučuje se osobama koje učestalo borave u prirodi npr. šumarima, lovcima, planinarima i izletnicima.
Kako se vadi krpelj kod čovjeka?
Ovo je možda najvažniji praktični savjet. Krpelja ne treba ničim premazivati – ni alkoholom, ni kremom, ni uljem niti “paliti” plamenom.
Ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje sekreta koji može prenijeti uzročnike bolesti.
Krpelja treba ukloniti pincetom što bliže koži, ravnomjernim povlačenjem prema gore, a mjesto uboda potom premazati antiseptikom.
Upute možete pronaći na stranici Zavoda za javno zdravstvo i Hitne pomoći.
Kako se zaštiti od krpelja?
Obucite prikladnu odjeću za boravak u prirodi:
- dugi rukavi
- nogavice uvučene u čarape
- zatvorene cipele
- Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava te materijale poput vune i flanela na koje se lakše zakači.
Nakon povratka iz prirode obavite pregled cijelog tijela, posebno iza uha, na vratu, u preponama i pazuhu.
Kod djece posebno pregledajte glavu i tjeme jer se djeca više igraju u travi.
Reference:
- Alma Sejtarija-Memišević, infektologinja; Lejla Ušanović, UNSA-INGEB — Zenit.ba / VOA, studeni 2024.
- Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo (ZZJZKS)
- Hitna pomoć Kantona Sarajevo — hitnaks.ba
- Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) — regionalno relevantne smjernice
- JU Priroda, Zagreb — biološki podaci o vrstama
Leave a Reply